Oko grada ali i oko brda San Giovanni protežu se gradske zidine. Izgrađene tokom vjekova kako bi zaštitile Kotor koji je na svim pomorskim i trgovačkim mapama bio ucrtan kao važan kulturni pomorski, zanatski i trgovački centar. Moćne zidine dugačke nešto malo više od 4,5 kilometara prate trouglasti oblik grada, ali i ivicu brda. Penju se do 280 mnv i imaju i svoj poprečni zid koji fizički odvaja grad od gornjeg dijela utvrđenja koji je bio rezervisan samo za vojsku. Neki djelovi zidina dosežu visinu do 20 metara, a širinu u rasponu od 2 do 16 metara.
U donjem dijelu bedema nalaze se tri ulaza u grad – Porta Fjumara ili Vrata od rijeke, Porta Gurdić i Porta marina tj Morska vrata. Nekad su se sa prvim sumrakom vrata zatvarala i bilo je nemoguće ući u grad. Visočije, na samom brdu, a u sklopu gradskih zidina nalaze se još vrata koja vode prema selu Špiljari, kao i ona sa istočne strane iznad Vrata od Gurdića.
U sklopu zidina na brdu nalazi se nekih 40-tak položaja, zaklona, te cistjerni za vodu, kao i male kasarne, kule, stražarnice, magacini za municiju – zapravo sve ono što je bilo potrebno vojnicima koji su gore boravili.
Na samom brdu nekada su bile I četiri crkve – Sveti Roko, Gospa od zdravlja, Sveti Stjepan i Sveti Ivan krstitelj po kome je tvrđava na vrhu dobila ime.
Gradske zidine su odigrale važnu ulogu u odbrani grada. Sam podatak da grad nikada nije osvojen u toku borbi, govori nam o vrijednosti ovog sada već kulturno-istorijskog spomenika koji se nalazi na posebnoj UNESCO-voj listi Venecijanskih utvrđenja.
Bastioni Riva, Bembo, Valijer Korner, Gurdić i kula Kampana samo su dio kotorskih zidina koje je moguće i lako obići. Šetnicom povezani bastioni, svjedoci su burnih trenutaka koji su se odvijali na moru pred samim gradom.
Dio kotorskih bedema koji fascinira jeste onaj koji prati liniju brda. Uz samu ivicu uzdižu se zidine koje skupa sa strmim liticama, na koje se naslanjaju, praktično onemogućavaju bilo kakav pristup gradu.
Fortifikacioni kompleks tvrđave na vrhu i bedema razvijao se postepeno. Posebnim članovima Srednjevjekovnog statuta Kotora bilo je definisano ko će i kako održavati zidine.