Road in Montenegro

Putevi Crne Gore - infrastruktura Crne Gore koja prkosi prirodi

Putevi Crne Gore, ali i cjelokupna infrastruktura, idu u dva smjera –  da smanje korišćenje materijala koji imaju negativan uticaj na prirodu i tako poboljšaju kvalitet vazduha i vode za piće, te izgradnja i obnavljanje puteva koji vode kroz zemlju, prije svega ka obalskim dijelovima zemlje.

Posebna pažnja i umijeće se uvijek posvećuje infrastrukturi koja doprinosi atraktivnost krajolika i idealno povezuje raznolike gradove, nudeći posjetiocima uvid u raznovrsnost crnogorske kulture – što je jedan od preduslova za stvaranje imidža zemlje do koje je lako doći i čije je gradove lako posjetiti.

Međutim, iako se stremi boljitku, stanje u kojem se nalazi infrastruktura u Crnoj Gori nije najbolje. Auto-putevi se često preusmjeravaju na jednu traku, a nije nepoznanica da neke saobraćajnice budu zatvorene mjesecima usljed radova.

Upravo zato je rad na obnovi infrastrukturnih projekata i na prirodnoj i energetskoj ekspolataciji uvijek dočekan raširenih ruku u narodu. Putevi u Crnoj Gori grade se više nego ikada u dosadašnjoj istoriji, ali se u zemlji uporedo vode i brojni drugi infrastrukturni projekti.

Glavni putevi u Crnoj Gori se stalno održavaju

Prvi i glavni problem sa kojim se suočava infrastruktura u Crnoj Gori je činjenica da ne postoji dovoljno kilometara puteva koji bi na pravi način povezali sve gradove u zemlji koja se veoma brzo razvija.

S tim u vezi, infrastruktura u Crnoj Gori dio je većeg projekta koji podrazumijeva i rekonstrukciju 12 glavnih saobraćajnica, ukupne dužine od oko 216 km, za čiju se izgradnju koriste sredstva iz državnog budžeta ali, i donacije privatnih investitora.

Jedan od većih ciljeva ovakvih projekata za koje se zalažu Putevi Crne Gore, jeste bolja povezanost dva velika aerodroma i objekata oko njih, kao dva centra koja tokom godine zabilježe najveći priliv, kako stranih, tako i domaćih turista. Glavni putevi u Crnoj Gori koji prolaze kroz čitavu zemlju jesu:

  • Saobraćajnica M-2, koja vodi od Rožaja do Špiljana (20 km dugi putevi u Crnoj Gori),
  • M-18 koji povezuje Podgoricu i Danilovgrad (15 km)
  • Saobraćajnica M-2 od Tivta do Budve (16 km dugi putevi Crne Gore koji vode i do jedne od najljepših plaža u Crnoj Gori, plaže Jaz)
A traffic sign on the road

Putevi Crne Gore kao lideri održivih građevinskih projekata

Za malu zemlju čija ekonomija ponajviše zavisi od turizma, ulaganje u infrastrukturu oko aerodroma predstavlja jedan od preduslova za poboljšanje sveukupnog razvoja zemlje i najbolji način da se poveća broj turista.

Putevi u Crnoj Gori iz godine u godinu postaju mnogo pristupačniji a njihova izrada odvija se po najvišim svjetskim standardima. U planu je čak i postavljanje dugoročnog plana o izgradnji energetski efikasnijih postrojenja, koji će aerodromu u Tivtu pomoći u smanjenju emisije štetnih gasova.

Smanjenje ugljenika i rad na održivosti aerodromskih postrojenja značajno će pomoći u dugoročnom smanjenju ukupnih posljedica ugljenika i drugih štetnih materija u vazduhu.

Prema tome, veći priliv putnika značiće bolju turističku sliku zemlje i sveukupni ekonomski rast!

Pametno korišćenje materijala tokom radova na razvoju crnogorske infrastrukture obezbjeđuje funkcionalne i moderne činioce koji imaju sposobnost da razviju pun potencijal u svom domenu. Krajnji cilj je razvijanje održivog transporta ljudi i robe i doprinos efikasnijem korišćenju prirodnih resursa koje nude putevi u Crnoj Gori.

Održavanje planinskih obronaka - uklesani putevi Crne Gore

Putevi Crne Gore koji vode kroz planine jedinstvena su prilika da se upoznate sa prirodom kakva se ne viđa na mnogo mjesta na svijetu. Zatalasani planinski visovi izdvajaju se i po brojnim kanjonima, prirodnim preprekama koje je bilo potrebno prevazići brojnim mostovima i vijugavim prugama.

Nevjerovatna željeznička infrastruktura Crne Gore

Željeznička infrastruktura Crne Gore se u svom najvećem dijelu oslanja na pružne puteve u planinskim predjelima, koji u cik-cak obliku okružuju obronke najneprohodnijih crnogorskih planina i kanjona. Država se brine o pet betonskih mostova i tunelu 206 koji natkriljujurijeku Vrbnicu, i dio su pruge ka Baru.

Tekuća pitanja o obnavljanju hidroelektrana i rekonstrukciji gasnih postrojenja

U toku je implementiranje rješjenja za iskorišćavanje hidroloških potencijala i energije koju može da proizvodi voda iz rijeka kao što su Drina, Piva, Tara, Ćehotina, Lim, Ibar i Morača, kao i obnavljanje dvije veoma bitne elektrane, na Morači i Komarnici.

Putevi Crne Gore ukrštaju se i sa Jonsko-Jadranskim dijelom gasovoda koji, pored naše države, koriste i komšijski narodi u Italiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Ekološka rekonstrukcija Pljevaljske termoelektrane koja snabdijeva ovaj i okolne gradove preko potrebnim grijanjem, unaprijediće kvalitet života u zgradama i javnim objektima te značajno smanjiti račune za struju, od čega će najviše koristi imati razvijeni turistički gradovi i odmarališta.

Autoputevi Crne Gore: Mreža koja neprestano raste

Infrastruktura autoputeva u Crnoj Gori se ubrzano razvija kako bi efikasnije povezala ključne gradove i regione. Evo glavnih autoputeva koji se trenutno grade u Crnoj Gori.

Railway in Montenegro

Auto-put Bar-Boljare: najveći infrastrukturni projekat u Crnoj Gori od dobijanja nezavisnosti

Most preko rijeke Morače je najbolji dokaz toga kako je i koliko ljudska djelatnost izgradnje puteva i mostova uspjela da potčini čak i neukrotivu crnogorsku prirodu. 

Oko 200 metara iznad korita rijeke Morače, uzdižu se vrhovi i osnova mosta, koji povezuje Smokovac sa glavnim gradom Podgoricom i Mateševom na sjeveru zemlje.

Auto put je dug 41 kilometar, prolazi kroz krševite i nepristupačne planine sa oko 20 mostova, 16 tunela, krateći tako 180 kilometara udaljene gradove na svega 30 minuta, bezbrižne vožnje.

Auto-put Smokovac-Mateševo, poznat i kao Auto-put Princeza Ksenija, povezuje glavni grad sa sjevernijim predjelima.Dio novog autoputa kroz Crnu Goru predstavlja najveći insfrastrukturni projekat još od dobjanja nezavisnosti 2006. godine, od kada je izgrađeno 165km puteva, 48 tunela, 107 mostova i nekoliko vijadukta.

Jadransko-jonski autoput: povezivanje obale i dalje od toga

Jadransko-jonski autoput, koji se često naziva Plavi koridor, je ambiciozan infrastrukturni projekat koji treba da redefiniše putovanje duž zadivljujućih obala Jadrana i Jonske obale. U dužini od 1.100 kilometara, ovaj autoput će povezivati nekoliko zemalja, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, pružajući besprijekornu i slikovitu rutu za stanovnike, turiste i kompanije.

Za Crnu Goru ovaj autoput je više od puta; predstavlja kapiju za rast, dostupnost i uzvišeno iskustvo putovanja. Pozicionirana kao centralno čvorište, Crna Gora će imati značajnu korist od ovog projekta, dalje uspostavljajući svoj status prve destinacije za slobodno vrijeme, investicije i luksuzni život.

Putarine u Crnoj Gori - Cijene i kriterijumi

Kategorija Tip vozila Auto-put Bar-Boljare (Pelje Brijeg – Veruša – Mateševo) Tunel Sozina
Kategorija 1 Motocikli, mopedi, kvadricikli €0,50 – €1,50 €1
Kategorija 2 (a) Vozila ≤1,3m visine na prvoj osovini €1,50 – €3,50 €2,50
Kategorija 2 (b) Vozila ≤1,9m visine i težine ≤3.500kg €1,50 – €3,50 €2,50
Kategorija 3 (a) Vozila sa 3+ osovine, visina ≤1,3m na prvoj osovini €2,50 – €6,00 €5
Kategorija 3 (b) Vozila sa 3+ osovine, visina ≤1,9m i težine ≤3.500kg €2,50 – €6,00 €5
Kategorija 3 (c) Vozila sa 2 osovine, visina >1,9m i težine ≤3.500kg €2,50 – €6,00 €5
Kategorija 4 (a) Vozila >3.500kg, visina >1,3m na prvoj osovini €4,50 – €10,50 €10
Kategorija 4 (b) Vozila >3.500kg, visina >1,9m sa prikolicom €4,50 – €10,50 €10
Kategorija 5 Vozila sa 4+ osovine, visina >1,3m, težina >3.500kg €7,00 – €17,00 €18

Putevi koji vode do najboljih atrakcija Crne Gore

Raznolike atrakcije Crne Gore povezane su mrežom puteva koji opslužuju sve vrste putnika. Evo kako da dođete do nekih od znamenitosti zemlje koje morate posetiti:

Nacionalni park Durmitor i kanjon Tare

  • Ruta: Iz Podgorice idite E762 pa regionalnim putem do Žabljaka.
  • Udaljenost: Oko 130 kilometara.
  • Stanje na putu: Dobro održavan, ali očekujte uske dionice pri približavanju Žabljaku.
  • Sezonska razmatranja: Lanci za snijeg mogu biti potrebni zimi.

Skadarsko jezero

  • Trasa: Put M2.3 povezuje Podgoricu sa Virpazarom i Rijekom Crnojevića kod Skadarskog jezera.
  • Udaljenost: Približno 25 kilometara od Podgorice.
  • Ključne karakteristike: Put pruža zadivljujući pogled na jezero i okolne planine.

Manastir Ostrog

  • Ruta: Dostupna putem E762 iz Podgorice ili Nikšića, sa strmim i uskim konačnim prilazom.
  • Bezbednosni savjet: Vozite oprezno na poslednjoj dionici, jer ima oštra skretanja i ograničen prostor za preticanje.

Putevi oko Tivta: Kapija u zaliv

Tivat, koji se nalazi u Boki Kotorskoj, ključna je destinacija za putnike koji istražuju Crnu Goru. Njegova putna mreža je ključna za pristup luksuznoj marini Porto Montenegro, aerodromu Tivat i obližnjim gradovima.

Jadranska magistrala

  • Trasa: Ovaj priobalni put povezuje Tivat sa Herceg Novim, Kotorom i Budvom.
  • Karakteristike: Put je slikovit, ali uzak na nekim djelovima, sa povremenim saobraćajem tokom ljetnjih mjeseci.
  • Bezbednosni saveti: Budite oprezni na krivinama i pazite na pješake i bicikliste.

Put do Nacionalnog parka Lovćen

  • Ruta: Od Tivta do Nacionalnog parka Lovćen vodi strm i krivudavi put sa panoramskim pogledom na Bokokotorski zaliv.
  • Izazovi: Put ima oštre krivine i zahtjeva samouvjerenu vožnju.

Tunel Vrmac

  • Namjena: Ovaj tunel povezuje Tivat sa Kotorom, zaobilazeći krivudavi priobalni put i štedi vrijeme putovanja.
  • Dužina: približno 1,6 kilometara.

Infrastruktura Crne Gore sa futurističkim pogledom na gradnju

Naredni problem sa kojim se infrastruktura Crne Gore suočava jesu dotrajale i oronule zgrade. U skoro svim crnogorskim gradovima, većinu stambenih objekta čine zgrade izgrađene tokom Jugoslavije ili devedesetih godina prošlog vijeka. 

Iako je predočeno da će većina tih zgrada živjeti i duži od 30 godina, zahvaljujući burnoj i teškoj istoriji, većina objekata već pokazuje dotrajalost ili neupotrebljivost. Ove zgrade je veoma skupo i teško održavati, ali pošto se ne mogu srušiti i zamijeniti – radi se na njihovom osposobljavanju i povećavanju energetske efikasnosti.

Pored tradicionalnih zidarskih radova, svaka zgrada dobila je jedan od “zelenih krovova”, kao najbolje i dugoročno najisplativije rješenje za podizanje energetske efikasnosti. 

Ovi krovovi, zadržavaju naklupljenu toplotu unutar zgrade i stanova, smanjujući račune za električnu energiju i daju vjetar u leđa budućim planovima o kojima sanja zelena infrastruktura u Crnoj Gori.

Infrastruktura Crne Gore ima još prostora za razvoj i napredak, prije svega ugledajući se na razvijene turističke destinacije, mahom situirane u lukama oko Tivta i Bara, kao što je to Porto Montenegro marina.

Crnogorska infrastruktura će se u godinama koje dolaze značajno mijenjati i napredovati kako ekonomija bude jačala, obećavajući ljepše iskustvo za sve goste, sa najboljim smještajem koji ne šteti prirodi – za interesantnije ljeto, puno brojnih mogućnosti, kako za goste tako i za domaće stanovništvo.