Home / Blog / Glavni grad Crne Gore – sve što treba da znate o Podgorici

Glavni grad Crne Gore – sve što treba da znate o Podgorici

Toliko mnogo toga smo do sad napisali o prirodi, znamenitostima i ljepotama Crne Gore, njenim primorskim gradovima, planinama, nacionalnim parkovima, ali definitivno nismo posvetili dovoljno pažnje prijestonici Crne Gore – Podgorici. Interesantno je da Podgorica nije jedini glavni grad Crne Gore, pri čemu je drugi Cetinje ili stara prijestonica, što ćemo razjasniti u nastavku teksta.

Mnogi ljudi, naročito putnici i turisti koji dolaze izvan regiona, su se makar jednom zapitali koji je glavni grad Crne Gore, a često su ostajali zbunjeni odgovorom. U ovom tekstu ćemo se pozabaviti objema prijestonicama, i starom i novom, upoznati njihove uloge u državi, sa akcentom koji će ostati na Podgorici, kao glavnoj prijestonici Crne Gore.

Gdje se nalazi prijestonica Crne Gore?

Glavni grad Podgorica je smješten u centralnoj Crnoj Gori, u predjelu ispresijecanom riječnim koritima. Rijeke Morača i Ribnica protiču kroz sam grad, dok Zeta, Cijevna, Sitnica i Mareza protiču u njegovoj neposrednoj blizini.

Za razliku od većeg dijela zemlje, prijestonica Crne Gore se nalazi u predjelu koji je mahom ravan, odnosno u sjevernom dijelu Zete, sa izuzetkom okolnih brda koja okružuju grad. Jedno od tih brda je Gorica, po kom je Podgorica i dobila ime.

Glavni grad Podgorica – njena klima i vremenske prilike

Kao što vam je do sad poznato, vrijeme u Crnoj Gori je uglavnom toplo i sunčano, sa blagim zimama na obali, i oštrim mrazevima u planinskom dijelu zemlje. Međutim, klima u Podgorici je nešto drugačija, budući da ima više vlage, pa se može kategorisati kao subtropska.

Iako se prijestonica Crne Gore nalazi na samo 35 km od jadranske obale, planina Rumija se ponaša kao prirodna barijera koja razdvaja jezero Skadar i Podgoricu od obale. Na ovaj način se ograničava uticaj obalskih vremenskih prilika na klimu u Podgorici.

Demografija Podgorice

Kada je u pitanju Crna Gora glavni grad ove zemlje je ubjedljivo najveći, sa čak trećinom ukupne populacije koja ovdje živi. Podgorica ima 185 937 stanovnika, od kojih je većinsko stanovništvo crnogorskog porijekla, dok Srba ima tek znatno manje. Ostale nacionalne manjine su Albanci i Bošnjaci.

Prestonica Crne Gore i njene religije

Glavni grad Crne Gore je stjecište tri velike religiozne grupe – pravoslavaca, katolika i muslimana Sunita. Pravoslavni dio stanovništva glavnog grada dolazi uglavnom od strane crnogorskih i srpskih stanovnika. Muslimanski dio populacije je uglavnom bošnjačkog ili albanskog porijekla, dok su katolici uglavnom lokalna albanska manjina.

Prijestonica Crne Gore i njene znamenitosti koje morate obići

Kao glavni grad Crne Gore, Podgorica ima zadatak da vam se dopadne, pa evo nekih od popularnih znamenitosti koje preporučujemo da obiđete kad se jednom nađete u ovom gradu.

Posjetite most na Ribnici

Budući da Podgorica kao glavni grad Crne Gore vjerovatno ima najbogatije istorijsko nasljeđe u njenoj unutrašnjosti, ne čudi što je domaćin jednoj od najvažinijih znamenitosti u zemlji – mostu na Ribnici. Most je prvobitno građen kao kontrolni punkt na ulazu grad, dok polako nije počeo da se razvija u samostalno nasellje. Osnovali su ga Rimljani u 5. vijeku, a kasnije je renoviran za vrijeme Otomanske imperije.

Stara Varoš daleko od primorja

Stari grad Stara Varoš možda nimalo ne nalikuje poznatim primorskim gradovima Crne Gore, kao što su Kotor, Budva i Herceg Novi, ali definitivno posjeduje istorijsku važnost. Izgrađen je za vrijeme turske vladavine, a sada je četvrt gdje možete pronaći juvelirnice, restorane ili butike.

Bombardovanje Podgorice za vrijeme Drugog svetskog rata je uništilo i veliki dio Starog grada, pa sad samo možete vidjeti tursku džamiju i Sahat kulu kao svjedoke nekadašnje vladavine Otomanskog carstva.

Muzej u Podgorici i njegova blaga

Iako je veliki broj artefakata izložen u staroj prijestonici Crne Gore (Cetinju), Podgorica je ipak uspjela da sačuva i izloži neke od njih, prevenstveno one koji se odnose na Duklju. Postavka muzeja prikazuje interesentan prikaz svakodnevnog života, kao i artefakte koji su pronađeni u Duklji. Pored arheoloških nalaza, izloženi su i etnografski, istorijski i kulurno-istorijski nalazi.

Poznati vinogradi Plantaže

Nešto što definitivno niste znali jeste to da je glavni grad Crne Gore dom najvećeg neprekinutog vinograda u Evropi. Taj vinograd je u vlasništvu najpoznatije crnogorske vinarije – Plantaže. Vina sa ovih plantaža je nemoguće zaobići – sve taverne i restorani služe njihova vina.

Ako ste ljubitelj vina i želite da probate neka od domaćih crnogorskih proizvoda, obavezno posjetite vinski podrum Plantaže Šipčanik i degustirajte brojna vina. Degustacija takođe uključuje i vožnju turističkim vozom, sa turom koja obilazi i vinski podrum Šipčanik, kao i turu koja uključuje stručne savjete prilikom degustacije.

Crnogorski Nijagarini vodopadi – vodopad Cijevna

Ovaj prirodni spektakl je kratkom vožnjom udaljenom od Podgorice. Prilikom izleta je moguće napraviti predah u obližnjem restoranu, u lijepoj bašti koja ima stolove u neposrijednoj blizini rijeke Cijeva, a na meniju su klasična crnogorska jela na bazi mesa i ribe.

Da biste vidjeli vodopad, potrebno je da prođete baštu na otvorenom i restoran. Prelijep pogled koji se pruža na vodene slapove svuda oko vas oduzima dah. Preporučujemo da vodopad Cijevna posjetite u proljeće, zbog sušnih ljetnjih dana koja mogu djelimično da isuše vodopad tokom najtoplijih mjeseci.

Takođe, ukoliko imate djece, njima će se ovo mjesto posebno svidjeti jer već pomenuti restoran, u svojoj bašti ima male slatke životinje sa kojima je dozvoljeno igrati se i maziti.

Ruševine Duklje u blizini prestonice Crne Gore

Već smo nekoliko puta pisali o Duklji, a razlog za to leži u činjenici da je jedno od najljepših mjesta u cijeloj Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju kulturno nasljeđe i arheološki značaj. To je ilirsko utvrđenje koje je nastalo prije 2000 godina, sa nekropolom koja sadrži preko 300 grobnica koje datiraju do prvog vijeka.

Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici

Hram Hristovog Vaskrsenja je glavni i najveći pravoslavni hram u Crnoj Gori, smješten u centru Podgorice. Osnovan je 1993. godine, što ga čini veoma “mladom” crkvom. Smješten je na otvorenom polju, okružen spomenicima, od kojih neki datiraju iz 9. vijeka.

Hram je poznat po svom specifičnom izgledu. Kamene ploče u donjem dijelu hrama su velike i grube, ali kamen postaje sve finiji i glađi, što duže gledate u ovo pravoslavno zdanje. Crkva takođe ima i prelijepe ukrase, dok je unutrašnjost dekorisana freskama i muralima.

Mini vodič za dres kod u pravoslavnoj crkvi

Ako do sada niste bili u prilici da posjetite pravoslavnu crkvu ili manastir, trebalo bi da znate da postoji određeni set pravila koje je potrebno poštovati kada je u pitanju dres kod. Ovo se odnosi na sve pravoslavne hramove, bez obzira na to da li se nalaze u glavnom gradu Crne Gore ili negdje drugdje. Ulazak u crkvu treba da bude praćen skromnim odijevanjem, sa prekrivenim ramenima i koljenima.

Ako želite da pokažete poštovanje, napravite znak krsta prije ulaska i izlaska iz crkve, kupite svijeće i zapalite ih u crkvenoj kapeli. Ovo je način da Boga pitate za blagoslov za svoju porodicu i za sebe. U kapeli postoje dva nivoa za svijeće – gornji i donji. Ako se molite za žive, svijeću zapalite na gornjem dijelu, jer je donji dio rezervisan za mrtve.

Podgorica glavni grad Crne Gore i njena bogata istorija

Kada je u pitanju glavni grad Crne Gore i njegova istorija, može se reći da predstavlja zanimljivo štivo kroz vijekove, povijest koja je ostavila traga ne samo na njenu infrastrukturu, već i na način života lokalnog stanovištva. Prijestonica Crne Gore osim što je glavni administrativni centar, takođe je i grad koji je uspio da promjeni svoje ima čak 5 puta tokom svoje burne istorije, a evo i šta istorija kaže.

Prijestonica Crne Gore – od ilirskih do modernih vremena

Neki od najstarijih kulturnih slojeva pokazuju da je glavni grad Crne Gore, odnosno njegova teritorija, vjerovatno bio naseljen još za vrijeme kamenog doba, ali za to još uvijek nema dovoljno čvrstih dokaza. Međutim, takvih dokaza ima i više nego dovoljno kada je u pitanju postojanje ilirskog i rimskog naselja poznatog kao Birziminium, koji se nalazio na ušću rijeka Ribnice i Morače.

Za vrijeme Ilira, ovo područje su naseljavala dva plemena: Labeati i Dokleati. Dokleati su se naselili u dolini rijeke Zete, gdje su im topografija terena i plodno riječno zemljište išli na ruku, što im je omogućilo bolju poziciju za trgovinu, čime su osigurali siguran ekonomski rast.

Zahvaljujući ovom razvoju događaja, njihovo naselje, Duklja, postalo je centar tadašnje rimske provincije Prevalis, a danas je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije, arheološko nalazište u zemlji. Zahvaljujući sakupljenom arheološkom materijalu može se okvirno procijeniti da je Duklju naseljavalo između 8 i 10 hiljada ljudi, što nije mala cifra za to doba. Taj broj ljudi je vjerovatno bio i glavni faktor koji je osigurao napredak trgovine i stabilan ekonomski rast.

Uspon Zetske oblasti i njen glavni grad Podgorica

Moglo bi se reći da je prosto bilo predodređeno da se glavni grad Crne Gore nađe baš u ovoj oblasti, budući da je tako bilo i u prošlosti, još prije nego što je Zetska oblast bila zvanično definisana u 11. vijeku. Glavni grad Zetske oblasti je bila Ribnica, koja je kasnije promijenila ime u Podgorica.

Podgorica je pod tim imenom prvi put pomenuta 1326. godine, u dokumentu koji se čuva u Kotoru, gdje se tačno navodi brdo Gorica koje se nalazi u sjevernom dijelu grada. Međutim, tokom srednjeg vijeka, Podgorica je uspjela da postane važan, kulturni, vjerski i trgovinski centar, najviše zahvaljujući dobrom položaju – dolina rijeke Zete učinila ju je važnom raskrsnicom u međunarodnoj trgovini.

Koliko god da je grad napredovao, prijestonica Crne Gore kao da je uvijek bila na ivici haosa – 1484. je pokorena od strane Turaka, nakon čega je nastupila vladavina koja je potrajala nešto više od 4 vijeka. Tokom ovog perioda Crnogorci nikako nisu mirovali, konstantno se boreći protiv osvajača, dok nisu dobili nezavisnost 1878. godine.

Glavni grad Crne Gore i njegova uloga u Svjetskim ratovima

Kada su na istorijsku scenu stupili prvo Prvi pa Drugi svjetski rat, nemiri koje je koje istorijska povijest Podgorice pretrpjela do tog perioda su samo dobili drugu dimenziju. U Prvom svjetskom ratu Podgorica je bila okupirana od strane Austrijanaca, i oslobođena 1918. U periodu između ratova, njena populacija je iznosila 13 hiljada duša, sve do Drugog svjetskog rata, kada se to promijenilo.

Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata Podgorica je bombradovana 17 puta, čime je skoro potpuno uništena. Pošto su se ratovi završili, glavni grad Crne Gore je otočeo svoj novi život kao Titograd, ili Titov grad, koji je sad dobio novo ruho – prepoznatljive socijalističke zgrade, stambene blokove, parkove i niz identičnih ulica. Danas Podgorica posjeduje modernu infrastrukturu koja se može uporediti sa ostalim evroskim gradovima

Cetinje Crna Gora – kratka istorija stare kraljevske prijestonice

Stara kraljevska prijestonica Cetinje je osnovana 1482. godine od strane Ivana Crnojevića, župana Zete. Cetinje nema ni približno tako dugu istoriju kao Podgorica, i motiv za njegovo osnivanje leži prije svega u želji da se izbjegne invazija Turaka – pokušaj koji se završio neslavno.

Zahvaljujući svojoj poziciji, Cetinje je trpjelo napade i Turaka i Mlečana, što se nastavilo i tokom 16. i 17. vijeka. Važnost Cetinja se ogleda prije svega u njegovoj kulturnoj zaostavštini – Crnojević je na ovom mjestu podigao dvor i osnovao manastir Cetinje, koji je danas jedan najvažnijih manastira u Crnoj Gori, i simbol njene kulturne baštine.

Cetinje je takođe bilo jako posvećeno prosvjetiteljstvu, budući da je ovdje osnovana prva štamparija koju je jugoistočna Evropa vidjela.

Današnja uloga dva grada – stara i nova prijestonica Crne Gore

Cetinje je bilo prva prijestonica Crne Gore, proglašena nakon oslobođenja od Turaka 1878. godine. 1910. godine, nakon što je Crna Gora proglašena za kraljevinu, Cetinje je postalo važan kulturni i politički centar. Međutim, Svjetski ratovi su došli i prošli, a Podgorica je proglašena za novi glavni grad Crne Gore, gdje je premješten i Parlament. Danas se u Cetinju nalazi samo predsjednička rezidencija.

Nadamo se da vam se dopala ova šetnja kroz istoriju u priču o glavnom gradu Crne Gore, i takođe se nadamo da smo uspjeli da vas inspirišemo da je posjetite. Možda je malo “zabačena”, naročito ako ste iznajmili apartman u našoj predivnoj Porto Montenegro marini, ali vjerujte nam da je vrijedna obilaska. Vjerujemo da ćete na ovaj način najbolje naučiti istoriju naše male zemlje, i tako je upoznati još bolje.